Znate li razliku između ugovorne kazne tzv. penala i naknade štete te kada ih možete i na koji način ugovarati?

Ugovorna kazna (tzv. penali) je odredba kojom se stranke sporazumijevaju da će dužnik platiti vjerovniku neki novčani iznos ili da će mu dati neku drugu imovinsku korist ako svoju obvezu ne ispuni, ako zakasni s ispunjenjem ili ako ju neuredno ispuni. Uloga je ugovorne kazne osigurati ispunjenje obveze i olakšati namirenje nastale štete. Ugovorna kazna u pravilu ne daje dužniku pravo da odustane od ugovorne obveze, tj. nema značenje odustatnine, već predstavlja izbor između traženja ispunjenja samog ugovora ili plaćanja ugovorne kazne zbog neispunjenja te pripada vjerovniku. Kada je ugovorna kazna ugovorena za kašnjenje s ispunjenjem obveze, vjerovnik ima pravo zahtijevati i ispunjenje obveze i ugovornu kaznu! Pravo na ugovornu kaznu postoji bez obzira na to je li nastala šteta, a vjerovniku pripada pravo na naknadu za štetu koja prelazi iznos ugovorne kazne. Dopušteno ju je ugovarati samo kod nenovčanih obveza, dok se na kašnjenje s ispunjenjem novčane obveze primjenjuju odredbe o zateznim kamatama. Ugovorna kazna mora biti ugovorena u obliku koji je propisan za ugovor na koji se odnosi.

Ako šteta koju je ugovaratelj – vjerovnik pretrpio zbog neurednog ispunjenja ugovornih obveza od ugovaratelja – dužnika obveze prelazi iznos ugovorne kazne, vjerovnik može zahtijevati i iznos naknade štete koji prelazi visinu ugovorne kazne. Na ovaj način je u ZOO propisano da vjerovnik gubi pravo na ugovornu kaznu zbog zakašnjenja ako je primio ispunjenje obveze, a nije bez odgađanja priopćio dužniku da zadržava svoje pravo na ugovornu kaznu (čl. 273. ZOO).

U jednoj odluci Visokog trgovačkog suda RH zauzeto je stajalište da vjerovnik ne može zahtijevati i naknadu štete i penale (ugovornu kaznu). Pravo na isplatu penala npr. zbog zakašnjenja u izvođenju radova i pravo na naknadu štete procjenjuje se prema odredbama ugovora, a podredno i odredbama Zakona o obveznim odnosima, osim u onim pitanjima koja su uređena prisilnim propisima. Ako Ugovorom nije izričito potpuno ili djelomično otklonjena primjena Posebnih uzanci (npr. u građenju), smatra se da su stranke pristale na primjenu pravila iz Uzanci, pa i one čine sastavni dio ugovora, iako nisu navedene.

Ukoliko želite u vašim poslovnim ugovornim odnosima efikasnu pravnu zaštitu svakako bi se stranke prethodno trebale konzultirati s pravnim zastupnicima koji će stručno moći sugerirati poduzetniku optimalan put te zaštiti sve vaše gospodarske interese.